Gde i kako nastaju velika vina

Nakon savladanog dela o proizvodnom procesu u kome nastaju vina sada se prirodno nameće pitanje : ako svi znamo taj proces, u čemu su razlike između vina i kako nastaju ta velika vina i u čemu su razlike? I koja su to velika vina i po čemu možemo da ih prepoznamo?
Postoji pet glavnih kvaliteta koje svaki pravi ljubitelj vina lako prepoznaje i po njima određuje kvalitet vina: sortne karakteristike, izbalansiranost, izražajnost aroma, kompleksnost i autentičnost porekla. Možda sve ovo na trenutak deluje jako komplikovano, ali je u stvari veoma jednostavno i sve je stvar vežbe i naše volje da proniknemo u suštinu vina.
Sortne karakteristike
Sortne karakteristike su veoma važna odlika svakog dobrog vina. Svaka sorta, a ima ih jako mnogo, ima svoje odlike i prepoznatljivost. Malo je i onih novih ljubitelja vina koji nikada nisu prepoznali Chardonnay po svojim puterastim i citrusnim aromama, Sauvignon Blanc sa prepoznatljivim mirisima pokošene trave, Grejpfruta ili možda i najprepoznatljivije Muskatne sorte po karakterističnim aromama svežeg grožđa i cveta zove.
Sortne karakteristike najbolje se prepoznaju kod mladih vina jer su tada najizraženije i još uvek nezamaskirane sekundarnim i tercijalnim aromama koje se javljaju usled sazrevanja vina bilo ono u hrastovim buradima ili u boci.
Izbalansiranost
Izbalansiranost je faktor koji je takođe jako važan za određivanje kvaliteta vina. Zamislite samo sve one sastojke koje se nalaze u vinu kao što su kiseline, alkohol, tanine i druge kako se uklapaju u jednu savršenu sredinu i kako niko ne štrči. E takvo vino možemo da nazovemo izbalansiranim.
Izbalansiranost je stanje u kome su svi sastojci vina uklopljeni u savršenu harmoniju, poput orkestra u kome ne možete da izdvojite zvuke samostalnih instrumenata, već svi zvuče kao jedan.
Izražajnost aroma
Izražajnost aroma je osobina i kvalitet vina koje poseduje kad su sve njegove arome lepo zaokružene i jasno izražene. Dok arome nekih vina deluju tupo i rasuto, kod drugih su skoro nerealno jasne i fokusirane. Sve to zavisi od mnogo faktora ali u mnogo slučajeva za ovakvu manjkavost vina krivac je čovek i tehnike koje upotrebljava u vinarstvu.
Kompleksnost
Kompleksnost je više fenomen nego objašnjiva pojava. To je ono stanje vina koje vas tera da ga iznova i iznova prinosite nosu i mirišete, i baš pri svakom novom udisaju pronalazite pregršt novih aroma i mirisa koji vas opčinjavaju i teraju vas da ponovo svoj nos približite čaši. A vaše ukućane i prijatelje često takvo ponašanje tera na razmišljanje da vam je hitno potrebna medicinska pomoć. Jer “zaboga zašto svo vreme ručka vrtiš tu čašu i non stop mirišeš to vino, zar ne vidiš kako te ljudi čudno gledaju.” Kad budete često čuli takvu ili sličnu rečenicu tada znate da ste postali pasionirani ljubitelj vina i da pred sobom imate veoma dobro i kompleksno vino. Ponekad ćete čuti i vinske eksperte kako koriste izraz “vino treba da se otvori” pri čemu ne misle bukvalno na otvaranje vina već upravo na izražavanje njegove kompleksnosti aroma koje se u slojevima pojavljuju i šepure pred vama.
Autentičnost porekla
Autentičnost porekla je možda i najinteresantnija osobina koja nam pokazuje svu raznolikost zemljišta i regiona u kome je vino nastalo. To je neki vid kuturnog identiteta vina i teritorijalna pripadnost izražena kroz specifičnosti izraza jedne iste sorte. Tako možete da primetite, možda i najlakše, ogromne razlike Chardonnay vina Starog i Novog sveta, različite arome Sauvignon Blanca iz doline Loare i sa Novog Zealanda. Ili još uže i specifičnije da osetite koliko razlike ima u Pinot Noir iz Cotes du Nuits i Pinot Noir iz Cotes du Beaune. To su osobine koje vino dobija od tla a kasnije i uticaja čoveka i njegovih tehnika koje takođe utiču na proces rađanja vina.
Možda vam i posle ovih objašnjenja i dalje nije baš najjasnije kako da pronađete sve ove osobine u vinu. Možda vam i neće biti baš toliko uočljive na prvi pogled i miris, ali ako se malo udubite u analizu vina i proniknete u njegovu suštinu i srž sve ovo će vam biti jako jednostavno. Zato vino probajte polako, više puta ga mirišite i imajte na umu ovaj koncept i ovih pet osobina i vrlo brzo ćete i sami moći da odredite kvalitet i poreklo nekog vina.
Na primer, probajte Sauvignon Blanc sa Novog Zelanda i shvatićete šta je izraženost aroma, ili Brunello di Montalcino da bi bolje shvatili dimenziju kompleksnosti, Corton Charlemagne da bolje shvatite pojam izbalansiranost i harmonije, jedan Chablis i jedan australijski Chardonnay da vidite svu različitost uslovljenu tlom i ljudskom rukom.